Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je krivičnu prijavu protiv pet funkcionera Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i sebi pribavili imovinsku korist od 189.000 eura. Krivične prijave su podnijete protiv predsjednika Savjeta EKIP-a Šalete Đurovića, tadašnjeg izvršnog direktora Zorana Sekulića, i članova savjeta Branka Kovijanića, Aleksandra Mijača i Ane Radonjić.
– Oni su, kako se sumnja, u periodu od 1.3.2010. godine do 1. 9. 2011. godine, u Podgorici, u svojstvu službenih lica – javnih funkcionera, u regulatornom tijelu – EKIP-u, donijeli šest odluka o pravu na dodatak sebi po osnovu dodatnog angažmana na projektima od strateškog značaja za rad Agencije iako dodatnog angažmana nije bilo. Nakon donošenja odluka, oni su te odluke, sumnja se, dostavili posredniku – Društvu za finansijsko posredovanje „Nova Lira“ d.o.o. Podgorica, sa kojim je Z.S. prethodno zaključio ugovor o posredovanju, da bi preko tog posrednika vršili plaćanje po tim odlukama za navodni dodatni angažman na teret sredstava Agencije. Plaćanje na teret Agencije je izvršeno, čime su osumnjičeni, kako se sumnja, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, a na štetu EKIP-a, pribavili sebi imovinsku korist u ukupnom iznosu od 189.000 eura – saopšteno je iz Uprave policije.
Shodno nalogu specijalnog tužioca, krivična prijava je podnijeta u redovnom postupku.
Kovijanić i Mijač su i sada članovi Savjeta EKIP-a, dok je Radonjićeva nedavno napustila tu funkciju. Sekulić je sa pozicije izvršnog direktora prešao u savjet upravo umjesto Radonjićeve. Đurović je i sada predsjednik Savjeta. Polovinom avgusta je dospio u žižu javnosti jer je na plaži fizički napao turistu.
SDT je i ranije saslušavalo nekoliko sadašnjih i bivših funkcionera EKIP-a u istrazi o nezakonitoj raspodjeli naknada jer im je bilo sumnjivo zbog čega su te finansijske transakcije rađene preko drugog pravnog lica.
Poslovanje EKIP-a, najprofitabilnijeg regulatora, više godina je bilo predmet rasprava u parlamentu. Posebno je bilo riječi o dvije velike investicije – izgradnji glavnog kontrolno-mjernog centra na Dajbabskoj gori i kupovini dva poslovna prostora.
Za toranj na Dajbabskoj gori se tvrdilo da je mogao da košta oko 300 hiljada, da je podignut metalni rešetkasti stub, te da se nepotrebno ušlo u gradnju velikog tornja koji je koštao 5,5 miliona eura.
Drugi sporni posao je kupovina dva poslovna prostora 2007. godine, koje je Univerzitet prodao privatnim kompanijama SAMMS i “Šajo” za 1,6 miliona eura. Te dvije kompanije su tri mjeseca kasnije isti prostor prodale Agenciji za više od četiri miliona.
D.M.
Sekulić: Iskonstruisali krivicu
Zoran Sekulić je u izjavi za „Dan” potvrdio da su sva lica koja se pominju u saopštenju Uprave policije bila u SDT-u i davala izjave.
– Smatram da tu nema nikakvih elemenata protivpravnosti i da se radi o jednoj konstrukciji koja će u daljim procedurama biti i okvalifikovana kao takva. Radi se o konstruisanju krivice i čudi me da je jedna takva informacija izašla u javnost, tim prije što je SDT naložilo svim učesnicima u postupku da to čuvaju kao službenu tajnu, uz upozorenje da je odavanje takve tajne krivično djelo. Ako je tako rečeno, smatram da se to odnosi i na njih i da nije krivično djelo samo objavljivanje podataka o onima protiv kojih se vodi procedura, nego prema svim koji učestvuju u postupku. Ne bi trebalo da saopštavanjem tih infoirmacija čuvaju za sebe ekskluzivno pravo – izjavio je Sekulić.
Komentarišući djelo koje mu SDT stavlja na teret, on je kazao da se radi o isplatama na osnovu rezultata rada.
– Regulatorna tijela su nezavisni organi i jedan od stubova nezavisnosti regulatora jeste finansijska nezavisnost. Ako se sredstva troše u skladu sa finansijskim planom koji je odobrila Skupština, onda se u potpunosti radi o legalnom trošenju sredstava na osnovu izuzetnih rezultata koje je Agencija postizala u periodu koji je predmet postupka – kazao je Sekulić.